Ministar Petar Đokić je za časopis EUROMANAGER odgovorio na više pitanja vezanih za resor koga uspješno vodi u Vladi RS-a, ali i u privredi Republike Srpske uopšte. Evo šta je rekao o rezultatima ekonomskog poslovanja u prethodnoj i planovima u ovoj godini.

Euromanager: G. Đokić, za početak molimo da nam date sažetu i konkretnu ocjenu razvoja industrije, energetike i rudarstva u RS-u u 2018. godini. Šta je obilježilo prethodnu godinu, gdje su postignuti najbolji rezultati?

Đokić: U svakoj od oblasti za koje je nadležno ministarstvo na čijem sam čelu zabilježen je rast u prethodnih pet godina. Najveći iskorak je napravljen u energetici gdje je smo privukli pažnju inostranih partnera i interes velikih država kao što su Kina, Rusija i evropske zemlje da sarađuju sa nama i da sa nama realizuju velike energetske projekte.

Uloga Ministarstva i jeste da doprinese rastu privrednih aktivnosti i u tome smo u potpunosti uspjeli. Našim aktivnostima smo doprinijeli da budu realizovani svi planski dokumenti Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske.

Euromanager: Kakva su očekivanja u ovoj godini kad je riječ o ekonomiji, odnosno, o ključnim resorima – energetici i rudarstvu RS-a?

Đokić: Očekujemo da će i u ovoj godini doći do ekonomskog rasta u Republici Srpskoj i da će vidljiv doprinos dati upravo oblast energetike i rudarstva. U energetici planiramo započeti i nove investicione aktivnosti na više energetskih objekata. U rudarstvu ćemo pomoći i podržati investitore da razvijaju rudarske projekte a važna oblast koju ćemo raditi u drugom dijelu ove godine jeste poboljšanje stanja i poslovanja u ArcelorMittalu, odnosno nastavak aktivnosti koje će obezbijediti stabilnu i kontinuiranu rudarsku proizvodnju u prijedorskom bazenu.

Euromanager: Naime, poznato je da u novom ministarskom mandatu u Vašoj nadležnosti nije, kao do sada, sektor industrije…Šta to znači konkretno za Vas (vjerovatno Vaše još veće angažovanje u energetici)?

Đokić: Mi smo u strateškom planu predstavljenom u Ekspozeu predsjednika Vlade naglasili energetiku kao strateško investiciono područje Republike Srpske i nosioca privrednog razvoja u narednim godinama, tako da imamo izuzetno veliki zadatak i veliku odgovornost da realizujemo te planirane aktivnosti.

Odluka o razdvajanju sektora industrije od sektora energetike i rudarstva nam omogućava da dodatnim naporima damo svoj doprinos razvoju svake od ovih oblasti pojedinačno. To će nam dati prostora za veće angažovanje u realizaciji najavljenih projekata i rezultati neće izostati.

TE Stanari je dokaz da je RS sigurna za ulaganje

Euromanager: G. Đokić, mnogo je novih investicija koje su realizovane u prethodnim godinama. TE Stanari je, svakako, investicija broj 1. Recite nam nešto o izgradnji fabrike za proizvodnju pirotehničkih sredstava, jedine takve vrste u ovom dijelu Evrope, ali i drugim završenim, kao i planiranim investicijama.

Đokić: Srpska je uspjela da privuče jednu od najvećih poslijeratnih investicija u BiH, a to je izgradnja Termoelektrane “Stanari”, čija je vrijednost milijardu KM.
Ta termoelektrana, koja je izgrađena u saradnji sa kineskim partnerima uz angažovanje srpsko-britanske kompanije, posluje uspješno i dokaz je da je Republika Srpska sigurna za investitore.

Planirano je da se fabrika za proizvodnju pirotehničkih sredstava gradi na područiju opštine Pelagićevo, tamo je trenutno u toku uređenje poslovne zone u smislu izgradnje svih neophodnih infrastrukturnih preduslova za realizaciju ove investicije. I to je bila naša obaveza.

Obaveza inostranog partnera, odnosno izraelskog partnera je bila da nastavi dalje realizovati ovaj projekat. U ovom trenutku je došlo do zastoja zbog problema koje ima izraelska kompanija, problem je isklučivo lične prirode i potrebno je sačekati određeno vrijeme da vidimo da li će se to moći na adekvatan način riješiti u okviru kompanije čiji su vlasnici preuzeli obavezu i sa kojima smo potpisali određena akta o saradnji.

U svakom slučaju, za nas je jako važno da će Pelagićevo dobiti uređenu poslovnu zonu u kojoj može, i mimo ove proizvodnje koja je planirana, da se razvija ali i da se razvijaju i neke druge privredne aktivnosti koje do sada nikad nisu imali.

O Rudniku željezne rude Ljubija

Petar Đokić

Euromanager: Kakva je konačno situacija sa Rudnikom željezne rude “Ljubija”? Hoće li skoro doći do prodaje 64 posto Rudnika?

Đokić: U skladu sa mjerama Ekonomske politike, Vlada Republike Srpske je dužna da sprovede aktivnosti prodaje državnog kapitala u Rudniku željezne rude „Ljubija“, sa namjerom da dođe do tranzicije vlasništva u svim državnim preduzećima.

U tom smislu treba očekivati nastavak započetog procesa prodaje državnog kapitala u ovom preduzeću.

Više puta sam istakao da je jedino pravo rješenje za osiguranje dugoročne budućnosti rudarske aktivnosti u Prijedoru ponovno otvaranje rudnika Ljubija, odnosno da bude obnovljena proizvodnja na području Ljubije i nastavljena eksploatacija željezne rude tamo gdje je zaustavljena 1991. godine.

Time bi se rudarska proizvodnja mogla produžiti na jedan znatno duži vremenski period, s obzirom da su rezerve željezne rude u rudniku Omarska već skoro u potpunosti eksploatisane. Mi očekujemo da će se tu pronaći pravo rješenje u narednom periodu.

Izražavam veliko žaljenje što 2017. godine nismo uspjeli da realizujemo prodaju akcija Rudnika željezne rude Ljubija. Mi smo tada očekivali sa će ArcelorMittal dati bolju ponudu, što se nije desilo. Narodna skupština tada nije pokazala dovoljno spremnosti da podrži odluku Vlade o prodaji akcija.

Žao mi je što tada nije bilo razumijevanja za taj poprilično hrabar korak Vlade Republike Srpske. Razumijevanja nije bilo ni od strane prijedorske javnosti koja se tada tome oštro suprostavljala.

Danas možemo videti koliko je to u to vrijeme bio strateški korak Vlade koji bi doprinio izgradnji novih odnosa, ili u okviru ArcelorMittala ili sa ArcelorMittalom, koji bi obezbijedili da se na drugačiji način kreira razvoj rudarske djelatnosti na području Prijedora i da se aktivira rudnik Ljubija.

Vlada je tada učinila sve, imala je najbolje moguće rješenje u tom trenutku, koje je trebalo prihvatiti i realizovati. Da smo tada realizovali to rješenje, danas bi situacija bila sasvim drugačija i bolja i vjerujem da ne bismo imali probleme koje imamo danas.

Vlada će, kao i uvijek do sada, pokušati da dođe do rješenja, ali to zavisi i od toga kako će se ljudi u ArcelorMittalu odnositi prema inicijativama koje će predlagati Vlada.

RiTE Ugljevik, projekat vrijedan 85 miliona eura

Euromanager: RiTE Ugljevik? Kakvo je stanje u toj važnoj kompaniji?

Đokić: U novembru ove godine se završava izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u termoelektrani „Ugljevik“, ukupne vrijednosti od oko 85 miliona evra. Ovaj projekat je realizovan kreditnim sredstvima Vlade Japana i najvećim dijelom je priveden kraju.

Ugovorom i dinamičkim planom je predviđeno da pogon bude pušten u probni rad u novembru, a sve aktivnosti bi trebalo da budu završene najkasnije u martu naredne godine.

To je najveća investicija u ovom dijelu Republike Srpske u posljednjih 30 i više godina, a proces odsumporavanja je bio najveći i najsloženiji problem sa kojim se termoelektrana suočavala.

Ovim pogonom njen radni vijek je produžen najmanje do 2035. godine, a emisije štetnih gasova su smanjene za 94%,
Republika Srpska time pokazuje visok nivo odgovornosti i daje svoj vrlo jasan i konkretan doprinos zaštiti okoline, čemu je posvećen cijeli svijet, kao i kvalitetu života njenih građana.

Projekat neće imati pozitivne efekte samo na okolinu same termoelektrane, nego će imati znatno širi ekološki efekat, imajući u vidu da je lignit koji se koristi u procesu proizvodnje električne energije u ovoj termoelektrani opterećen najvišim procentom sumpora od svih lignita koji se koriste u regionu.

Da nismo pristupili izgradnji ovog postrojenja, došlo bi do zaustavljanja rada ove termoelektrane, možda već i do 2025. godine. Na taj način smo doprinijeli i zadržavanju oko 2.000 radnih mjesta, koliko termoelektrana danas zapošljava, kao i tome da RiTE Ugljevik posluje još bolje u narednom periodu.

O privatizaciji Telekoma Srpske i Naftne industrije RS

Euromanager: Telekom Srpske i Naftna industrija su bile najveće privatizacijske transakcije u RS-u. Gledano iz današnje perspektive: da li je prodaja izvršena na vrijeme ili se moglo još čekati?

Đokić: Privatizacija Naftne industrije Republike Srpske i privatizacija Telekoma Srpske su od izuzetnog značaja, jer su dale dodatni impuls ekonomskom rastu i razvoju Republike Srpske.

Zahvaljujući uspješnoj privatizaciji Naftne industrije RS, tržište naftnih derivata snabdijeva se sa više od 80 odsto proizvoda iz domaćih rafinerija nafte i ulja, dok je u periodu pred privatizaciju naftnih preduzeća, kada je bio zastoj u proizvodnji, Republika Srpska u potpunosti bila zavisna od uvoza.

Zahvaljujući investicijama u naftna preduzeća, omogućena je veća energetska stabilnost Republike Srpske, smanjena je uvozna zavisnost, te obezbijeđeno snabdijevanje tržišta kvalitetnim proizvodima iz domaće proizvodnje koji zadovoljavaju evropske norme kvaliteta.

Euromanager: Kakav je stav ministra Đokića o mogućoj prodaji Elektroprivrede Republike Srpske koja je u vlasništvu RS-a?

Đokić: Oko prodaje Elektroprivrede Republike Srpske imamo jasan stav Narodne skupštine Republike Srpske da nema dalje privatizacije Elektroprivrede Republike Srpske. I taj stav poštujemo.

Do 2035. investiranje u oblast elektroenergetike oko 11,5 milijardi KM

Euromanager: Ministre Đokiću, molimo Vas za Vašu ocjenu nivoa investicija u biznisu u prethodnoj godini u RS-u. Kakvi su planovi investiranja u ovoj godini, konkretno!

Đokić: Kao što je poznato, mi smo usvojili Strategiju razvoja energetike do 2035. godine. Tom strategijom je planirao da se u oblast elektroenergetike investira negdje oko 11,5 milijardi maraka.

Do sada je uloženo negdje oko 3,5 milijardi maraka, imajući u vidu projekte koje vodi država Republika Srpska i one projekte koje vode privatni partneri Republike Srpske. Tu mislim na brojne energetske objekte, čiji su vlasnici ili naša domaća preduzeća ili inostrane kompanije.

Time smo poboljšali ukupnu investicionu aktivnost u Republici u energetskom sektoru.

Republika Srpska će u narednom periodu biti jedno veliko gradilište. Intenzivno ćemo raditi na realizaciji važnih energetskih projekata, među kojima su izgradnja hidroelektrane “Bistrica” na istoimenoj rijeci ukupne snage 39 megavata, kao i “Buk Bijele” na Drini, zajedno sa Republikom Srbijom.

Vrijednost projekta izgradnje HE Bistrica je oko 73 miliona evra, i što se tiče tog projekta već su obezbijeđene građevinska i ekološka dozvola i lokacijski uslovi, riješeni su i imovinsko-pravni odnosi.

Takođe, nastavićemo aktivnosti vezane za projekat izgradnje HE Buk Bijela. Energetičari Srbije trenutno analiziraju projekat i to bi trebalo biti završeno do kraja avgusta, kada ćemo biti u prilici da reaktiviramo priču oko pronalaženja partnera za izgradnju ove hidroelektrane.

Intenzivno ćemo raditi i na realizaciji projekta izgradnje vjetroelektrane Grebak, gdje će se u ovoj godini vršiti pripreme koje se odnose na dokumentaciju, saglasnosti, ulazak u postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, te rješavanje izvora finansiranja, dok se intenzivna gradnja očekuje tokom sljedeće godine i završetak projekta i priključenje na mrežu 2021. godine.

Pored toga, Vlada Republike Srpske će u narednom periodu pokrenuti novi koncesioni postupak i dodijeliti koncesiju “Elektroprivredi Republike Srpske” za izgradnju vjetroelektrane Trusina na području opštine Nevesinje, instalisane snage oko 50 megavata.

Ne zaboravimo i to da se u Republici Srpskoj trenutno gradi oko 15 malih hidroelektrana, a da je ranije već završeno 18, što govori da je Republika Srpska i u tom smislu napravila velike i kvalitetne korake.

Više od dvije milijarde KM za Gacko 2, Buk Bijela i Dabar

Euromanager: Termoelektrana “Gacko 2”, te hidroelektrane “Buk Bijela” i “Dabar”, predstavljaju najveće energetske objekte koja će biti građeni u regionu tokom nekoliko narednih godina, čija je ukupna vrijednost više od dvije milijarde KM. Molim Vas da čitaocima Euromanagera kažete nešto više o tome.

Đokić: Republika Srpska je spremna da realizuje sve pomenute i druge projekte prema najsavremenijim standardima, sa partnerima koji će biti najpovoljniji i najspremniji za saradnju pod prihvatljivim uslovima.

Što se tiče realizacije projekta izgradnje HE Dabar, trenutno se gradi dovodni tunel, dok su pripremni radovi za izgradnju ostalih objekata u završnoj fazi. Očekujemo da se u toku ove godine završi proces ugovaranja za izgradnju i finansiranje ostalih objekata HE Dabar.

U narednom periodu se može očekivati i početak aktivnosti na izgradnji preostale dvije hidroelektrane u sistemu “Gornji horizonti”, tj. HE Nevesinje i HE Bileća.

Krajem godine donošenje zakona o električnoj energiji u RS

Euromanager: Republika Srpska, kada je riječ o nadležnostima Vašeg ministarstva, uspješno je ispunila obaveze iz Reformske agende. To ste rekli i šefu delegacije Evropske unije u BiH, Lars Gunnar Wiegemarku.

Đokić: U oblasti energetike, koja je od posebnog značaja kao ekonomsko ali i društveno pitanje, dosljedno smo radili na primjeni evropskih direktiva i smijernica, u tom smislu smo imali razvijenu aktivnost, kako unutar Republike Srpske tako i u saradnji sa Federacijom BiH i kroz koordinaciju određenih aktivnosti na nivou institucija BiH. Vrlo smo odlučni u našim stavovima da ćemo i dalje biti spremni na saradnju i na realizaciju obaveza koje imamo u sektoru energetike, a to je da se privede kraju i u potpunosti zaokruži Treći energetski paket.

To ćemo učiniti u drugom dijelu godine donošenjem zakona o električnoj energiji u Republici Srpskoj i na taj način će biti otvoren novi proces rekstrukturisanja Elektroprivrede Republike Srpske.

Očekujemo da će Parlamentarna skupština BiH biti u stanju da donese adekvatne propise na kojima smo radili prethodnih nekoliko godina i koji su takođe dio zajedničkih obaveza koje imamo unutar BiH, vezano za primjenu Trećeg ekonomskog paketa i sprovođenje direktiva i smjernica iz Evropske unije.

Važno je promovisati poslovne ljude i kompanije

Euromanager: G. Đokiću, nekoliko puta ste postali dobitnikom prestižne nagrade u okviru evropskog projekta “Najmenadžer godine”. Na tradicionalnoj 37. ceremoniji izbora najboljih poslovnih ljudi i kompanija koja je održana u Banja Luci, dobitnik ste najveće nagrade ”Najministar 2018.” godine. Šta za Vas znači ova nagrada?

Đokić: Veoma je važno promovisati poslovne ljude i kompanije u Republici Srpskoj, kao i njihove postignute uspjehe, kojih je mnogo. Naše domaće kompanije iz godine u godinu postižu izvrsne rezultate koji se promovišu upravo kroz ovu manifestaciju.

Posebno je važno da prepoznamo njihov trud i rad, da im damo svu moguću podršku i da ih ohrabrimo da više investiraju.
Nagrada “Najministar 2018” me je dodatno motivisala da u ovoj i godinama koje slijede, zajedno sa mojim saradnicima, radim još više i predanije na unapređenju privrednog ambijenta i investicionih aktivnosti u našoj Republici, što je jedan od glavnih zadataka Ministarstva na čijem sam čelu. Ona je svojevrsna potvrda da smo u obavljanju tih aktivnosti na pravom putu.

Najveći uspjeh: oblast energetike i rudarstva na prvom mjestu kao potencijalno najvažnije razvojno pitanje RS

Euromanager: Šta ministar Đokić smatra svojim najvećim podvigom od kada ste na poziciji ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske?

Đokić: Kao Vlada smo uradili mnogo u sektoru energetike, rudarstva i industrije u prethodnom periodu i samo treba nastaviti tom dinamikom u narednom vremenu.

Ono što je posebno važno jeste da je oblast energetike i rudarstva u ovom periodu, u okviru ukupnih planskih aktivnosti koje Vlada Republike Srpske ima planirajući razvojne politike, dobila najveći mogući značaj i nalazi se na prvom mjestu kao potencijalno najvažnije razvojno pitanje Republike Srpske. I ne samo Republike Srpske.

Smatram da je oblast energetike i rudarstva jedno od strateški najvažnijih pitanja razvoja BiH. Taj razvoj je moguć ukoliko maksimalno budemo posvećeni adekvatnom korištenju naših resursa i saradnji koju trebamo razvijati sa zainteresovanim partnerima koji dolaze, kako iz zemlje tako i iz inostranstva, jer smatram da je naša zemlja stabilno mjesto i mjesto gdje se mogu realizovati svi važni privredni projekti, a da država kroz različite nivoe vlasti može dati punu podršku i garancije na realizaciju svih zamišljenih privrednih projekata.

Dokazali smo da smo u stanju voditi pregovore i o najsloženijim pitanjima, preuzimati obaveze i izvršavati ih, a to je za svako partnersto i najvažnija pretpostavka.

Saradnja sa FBiH dobra ali ima puno mjesta za poboljšanje

Euromanager: Kako i koliko ministar Đokić sarađuje sa svojim kolegom – nadležnim ministrom u Vladi FBiH? Jeste li zadovoljni i može li to još bolje? Na kojim projektima zajedno radite?

Đokić: Saradnja se odvija sa ministrom Džindićem, u Federaciji BIH, a isto tako i sa kolegom koji je bio prije njega, i želimo tu saradnju nastaviti i u budućnosti. Mislim da ima dosta prostora za poboljšanje i razvijanje saradnje.

Smatram da zajedno možemo nastupati u pogledu ohrabrivanja investitora da ulažu u sektor energetike i rudarstva u našoj zemlji. Tu je potrebno da se razvija veća saradnja izmedju dvije entitetske Vlade, imajući u vidu da su brojne aktivnosti za koje smo zaduženi i koje su dio zakonskih procedura upravo u nadležnosti entiteta.

Naravno da je poželjno da što više sarađujemo i da imamo što kvalitetniju koordinaciju na nivou zajedničkih organa BIH, na tome treba raditi i zato je potrebna volja svih, mnogo veća nego što je bila u prethodnom periodu.

Planovi o saradnji sa Srbijom

Euromanager: O saradnji sa Republikom Srbijom: u čemu se konkretno ogleda kad je riječ privrednim granama koje kao ministar ”vodite”. I kakvi su planovi za ovu godinu?

Đokić: Odlučno smo krenuli da razvijamo investicione aktivnosti sa državom Srbijom, sa kojom imamo najbolju saradnju i najrazvijenije odnose. To će biti veoma važno i sa stanovišta opšteg interesa i jedne i druge republike.

Republika Srpska i Srbija su organizovale Mještoviti energetski komitet koga čine predstavnici najvažnijih organizacija i institucija koje se bave energetikom i u jednoj i u drugoj Republici. Taj Komitet veoma uspješno radi već nekoliko godina.

Srbija i RS zajedno grade tri hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drine

Petar Đokić u kabinetu

Posebno u ovoj godini i potkraj prošle godine, upravo iniciranjem od strane Energetskog komiteta, došlo je do usvajanja inicijative na zajedničkim sjednicama vlada, da Reublika Srpska i Srbija zajedno grade tri hidroelektrane na gornjem toku rijeke Drine, a to su HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci.

Procijenjena investiciona vrijednost projekta izgradnje HE Buk Bijela je negdje oko 190 miliona evra, HE Foča oko 119 miliona evra a HE Paunci 126 miliona evra, što je ukupno izuzetno velika vrijednost.

Srbija je izrazila potpunu spremnost da ubrzano radi sa nama na razvijanju ovih projekata. Najviše je pripremljen projekat HE Buk Bijela i, kada bismo imali partnera, mogli bismo odmah početi sa radovima.

Mi smo već započeli tu aktivnost i nadam se da ćemo to uspješno privesti kraju i dobiti i finansijskog partnera i partnera koji će sa nama izgraditi ovu elekranu.

Inače, svi ovi projekti bi trebali da se grade po principu „ključ u ruke“. Smatramo da je to najefikasniji i najekonomičniji način da u najkraćem vremenskom periodu dođemo do potpune realizacije ovih investicija.

Buk Bijela bi trebala da se izgradi za najviše u periodu od 5 godina, ali ja očekujem da će taj period biti znatno kraći. Sve zavisi od toga ko će nam na kraju biti partner.

Paralelno sa ovim projektom ćemo razvijati i projekte HE Foča i HE Paunci. HE Foča je dio idejnog rješenja sa HE Buk Bijela, ali HE Paunci nisu razvijeni još uvijek, za taj projekat teba još uvijek vršiti izradu dodatnih studija i, nakon toga, izradu projekata koji bi mogli potvrditi sve one parametre koji su važni da bismo ušli u konkretnu realizaciju projekta.

Imajući u vidu da su i Srbija i Republika Srpska veoma ozbiljne u svojoj namjeri da zajedno realizuju ove projekte i da raspolažemo i kadrovima kojima možemo povjeriti da se bave ovim projektima, ja sam uvjeren da ćemo imati dobre rezultate i u kraćem vremenskom periodu i da ubrzo možemo možemo vidjeti da se ove investicije i praktično realizuju na terenu.

Naravno, tu je i projekat priključenja Republike Srpske na gasovod “Turski tok”, tj. odvajanja kraka ovog gasovoda iz Srbije prema Republici Srpskoj. U Srbiji su već uveliko počeli radovi na realizaciji ovog projekta, koji predstavlja razvojnu šansu za Republiku Srpsku. Na taj način ćemo dobiti novi izvor gasa i mogućnost realizacije strateški važnog projekta gasifikacije Republike Srpske.

Unuka Dunja, najveće bogastvo

Euromanager: G. Đokiću, o Vašem privatom životu se malo zna. Živite u Brčkom, radite u Banja Luci… Recite nam nešto o Vašoj porodici? Koga imate, gdje su, šta rade?

Đokić: Moja najveća sreća i bogatstvo je moja porodica. Stoga sam i odlučio da ostanem da živim u Brčkom, iako radim u Banja Luci, da bih bio uz njih. Zaista, nijedan uspjeh na poslovnom planu se ne može mjeriti sa srećom koju osjećam kada sam u krugu svoje porodice.

Najljepši trenutak u mom životu je bio kada mi je moj sin jedinac podario neizmjernu sreću za koju nisam ni vjerovao da postoji, a to je moja unuka Dunja. Ona je najveći izvor moje radosti, moje utočište i oaza mira.

Euromanager: Da li je Petar Đokić sretan i bogat čovjek? Kada biste imali priliku da mijenjate stvari u životu, da li biste radili isto što i sada radite?

Đokić: Od života ne tražim puno. Istinsku sreću pronalazim u malim stvarima i mislim da je svaki trenutak života podjednako važan, bio on ružan ili lijep. I da nas svaki taj trenutak vodi nekim putem ka nekom cilju koji je predodređen baš za nas.

U javnom i političkom životu Republike Srpske prisutan sam već nekoliko decenija, jer želim, koliko je to moguće, doprinijeti razvoju naše zemlje i boljitku naših građana. Tako je i dan danas i zato ne bih ništa mijenjao u svom životu i zahvalan sam za svaki trenutak.

Mladi ljudi treba da sami budu stvaraoci svoje budućnosti

Euromanager: G. Đokiću, političar ste sa najviše staža kao poslanik u RS-u. Sada ste ministar u Vladi RS-a. Za kraj razgovora molimo da date optimističku poruku, posebno mladim ljudima u RS-u i Bosni i Hercegovini. Ima li budućnosti za njih ovdje, u RS-u i BiH?

Đokić: Mislim da je naša država, i pored niza problema koje ima, ali problema ima svaka država i svako društvo, prostor na kome se može planirati i organizovati život i na kome se može živjeti od rezultata svoga rada i znanja.

U tom smislu, mladi ljudi treba da pokažu još više odlučnosti da budu kreatori društvenog života u našoj zemlji, njima budućnost realno pripada više nego sadašnjim generacijama i moraju se za nju boriti.

Ne trebaju da dopuste da tu budućnost za njih neko stvara nego da sami budu stvaraoci budućnosti, ja ih u tom smislu podržavam i pozivam da budu još aktivniji dio ukupnih društvenih procesa.