MMF započinje pregovore s Bosnom i Hercegovinom o aranžmanu vrijednom 750 miliona eura. Dok se dio novca očekuje na računima institucija već početkom naredne godine, tako se o uslovima MMF-a još spekuliše.

Iz ove finansijske ustanove kažu da će vjerovatno tražiti reforme preduzeća u državnom vlasništvu, zdravstvu, finansijskom sektoru. Grupa bh. ekonomista pisala je MMF-u izražavajući zabrinutost dosadašnjom neodgovornošću predstavnika Institucija BiH. Ujedno su i predložili na koji način kreditna sredstva treba ulagati.

Vlasti u BiH, napisali su ekonomski stručnjaci u pismu upućenom MMF-u, nemaju jasne namjere, plan utroška novca, a pokazali su i da nisu dosljedni u ispunjavanju reformi koje se pred njih postavljaju. Jedan od potpisnika pisma, Draško Aćimović, pojašnjava šta bi trebao biti ključni uvjet MMF-a prema bh. zvaničnicima.

Aćimović: Šta bi trebao biti ključni uvjet MMF-a prema bh. zvaničnicima

“Prvo i osnovno je da se vlast napokon, devet mjeseci od početka pandemije počne odricati svojih nepotrebnih troškova. Da smanje svoje plaće koje idu i od sedam do deset hiljada marak, dok građani BiH žive od par stotina maraka. Tu se mogu napraviti ogromne uštede. Računajte samo od ovih 3.548 auta na vrhu što je objavljeno da administracija ima, 50 da prodaju, tu već imaju sto miliona”, ističe Aćimović.

I posljednji takav primjer je odbijanje većine delegata u državnom Domu naroda da se odreknu jubilarnih nagrada.

“Moram reći da sam se sramotno osjećao, mene je zaista nekada stid što sjedim tamo. Zamislite da osobe glasaju same za sebe da dobiju jubilarnu nagradu koje su milioneri. Sada zamislite koliki je to stepen nerazumijevanja situacije u kojoj se nalaze građani ove zemlje”, kaže Zlatko Miletić, hrvatski delegat u Domu naroda BiH.

Najveća odgovornost za loš odgovor na ekonomsku krizu u Vijeću ministara

U pismu ekonomskih stručnjaka navodi se i to kako su bh. vlasti usmjerile nadavno odobrenih 330 miliona eura MMF-a u tekuću budžetsku rezervu. U međuvremenu se nisu čak odrekli ni nabavke skupocjenih službenih automobila. Najveću odgovornost za loš odgovor na ekonomsku krizu mnogi vide u Vijeću ministara.

Jedan od prijedloga bh. ekonomista je i da novca bude usmjeren prema progresivnim lokalnim zajednicama. No, iz MMF-a odgovaraju kako su njihovi sagovornici isključivo predstavnici državnih i entitetskih vlasti. Kada je riječ o uslovima kredita iz MMF-a ponavljaju:

“Uslovi koji se vežu uz ovaj novac još uvijek nisu finalizirani. Međutim, mi predviđamo da će se programom tražiti reforme u pogledu preduzeća u državnom vlasništvu, zdravstvenog sektora, finansijskog sektora, javnih nabavki, upravljanja javnim finansijama i digitalizacije”.

Vanjski dug BiH trenutno blizu 8 milijardi maraka

Vanjski dug BiH trenutno je blizu 8 milijardi maraka. Nešto veći u Federaciji u odnosu na Republiku Srpsku. I tu je riječ o različitim međunarodnim institucijama.

Do sada, prema podacima MMF-a: Bosna i Hercegovina je kroz stand-by aranžmane, od ovog kreditora uzela blizu 1,6 milijardi eura. Duguje i dalje blizu 470 miliona eura. No, zaduženje nije problem, koliko način trošenja tih sredstava, kaže još jedan od potpisnika pisma – ekonomista Admir Čavalić.

Nije riječ o novom zaduženju nego nastavku ranijeg aranžmana s MMF-om iz 2016.

“BiH, zbog svoje decentralizovane strukture, vjerovatno neće grčki ili argentinski scenarij, toga moramo biti svjesni. Niti će biti pretjerano zadužena kao npr. Hrvatska, ali ono što je problem kod našeg zaduživanja jeste da je to tzv. glupo zaduživanje. Vidjeli ste evo ovaj Instrument brzog finansiranja polovinom godine koji smo imali, ta sredstva su samo ušla u tekuću potrošnju, budžet ih je pojeo”, navodi Čavalić.

Ekonomisti dalje pojašnjavaju, kako u ovom slučaju nije riječ o novom zaduženju, nego nastavku ranijeg aranžmana s MMF-om iz 2016. godine. Naime, obustavljen je jer bh. vlasti nisu bile spremne ispuniti reforme koje je kreditor postavio kao uslov.

ONASA