Godina 2021. treba da bude godina u kojoj hitnost pitanja klimatskih promjena istinski treba da uđe u kolektivnu svijest i da trajne aktivnosti budu sprovedene.

Na isti način na koji se efekti klimatskih promjena često opisuju kao ireverzibilni, to se isto može reći i za pozive za promjenama.

Nalazi najvećeg ikad urađenog istraživanja javnog mnijenja o klimatskim promjenama koje je 2020. godine sproveo UNDP, pokazuju da skoro dvije trećine ljudi širom svijeta prepoznaje da su klimatske promjene hitno pitanje na globalnom nivou koje mora da ima prioritet.

Svi smo odgovorni za planetu koju nastanjujemo

Pandemija, koja je pod najtragičnijim okolnostima demonstrirala da naš stari način eksploatacije resursa i ponašanja može da se promijeni, je dodatno pojačala ovu poruku. A to je da emisije mogu da se smanje i da smo danas svi odgovorni za planetu koju nastanjujemo.

Vlade i korporacije širom svijeta su preuzele obavezu ka ciljevima neto nulte emisije ili klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i da ovaj momentum treba da se nastavi kako se budemo približavali COP26 u Glasgowu krajem godine.

Zbog toga, a uprkos poukama koje smo izvukli iz pandemije da možemo da se promijenimo i uprkos preuzetim obavezama, do kraja 2020. godine emisije su se vratile na nivoe prije pandemije.

Primarni fokus na globalnom nivou trenutno je na COVID-19 pandemiji. A pored miliona tragično izgubljenih života do sada, ljudi su se takođe suočili i sa ekonomskim poteškoćama tokom ove prinudne tranzicije. Firme su zatvorena, ljudi su ostali bez posla, a sredstva za život su ugrožena. Sada kreatori politika sagledavaju kako da ponovo ožive globalnu ekonomiju – gdje održivost zauzima centralno mjesto.

Zeleni plan (Green Deal) EU definiše odvažnu viziju

Odličan primjer ovog ekonomskog novog promišljanja se može naći u Evropi. Ambiciozni Zeleni plan (Green Deal) Evropske unije definiše odvažnu viziju aktivnosti u segmentu klimatskih promjena, prepoznajući krucijalnu vezu između dekarbonizacije, otpornosti na klimatske promjene, kapitala prirodnih resursa i socijalne inkluzije.

Umjesto da smanji aktivnosti iz Zelenog plana suočena sa pandemijom COVID-19, Evropska unija je udvostručila aktivnosti – povećavajući svoje ambicije u segmentu odgovora na klimatske promjene i stavljajući ovu strategiju na centralnu poziciju svog programa oporavka vrijednog preko 2 biliona USD.

Grupacija Svjetske banke je i usred pandemije ostala najveći multilateralni finansijer investicija u odgovor na klimatske promjene u zemljama u razvoju, za što je angažovala 83 milijarde eura tokom prethodnih pet godina.

Tri ključna prioriteta

Prevođenje odvažnih klimatskih ciljeva u javne politike i investicije će svuda u svijetu zahtijevati više pažnje kada su u pitanju konkretne okolnosti pojedinčanih zemalja, kao i snažnu saradnju između nacionalnih vlada i međunarodnih institucija. Kreatori politika bi trebalo da razmotre tri ključna prioriteta kako bi spriječili najgore uticaje klimatskih promjena:

Proširiti finansijsku podršku za zemlje sa srednjim i niskim dohotkom

Prvi, proširiti finansijsku podršku za zemlje sa srednjim i niskim dohotkom u oblastima kao što su tehnologije iz čistih energija, pristup električnoj energiji, održivo šumarstvo, kao i mjere za otpornost na klimatske promjene i njihovo ublažavanje kako bi se obuzdale prirodne nepogode uzrkovane klimatskim promjenama.

Ovo uključuje bogatije zemlje koje bi podržale održivi rast siromašnijih zemalja kako bi se pomoglo u povećanju životnog standarda i zaštitila životna sredina.

Kroz našu ulogu, grupacija Svjetske banke je sebi postavila obavezu ambicioznog cilja: 35 procenata našeg finansiranja u narednih pet godina će ići na podršku zemljama koje preduzimaju ambciozne klimatske aktivnosti.

Ovo će takođe biti od presudnog značaja kada je u pitanju podrška našim partnerskim zemljama, uključujući one u Evropi i centralnoj Aziji, kako bi ispunile svoje nacionalne klimatske obaveze preuzete po Pariškom sporazumu 2015. godine.

Sagledavanje klimatske promjene kroz višeslojnu vizuru

Drugi, kreatori politika moraju da sagledavaju klimatske promjene kroz višeslojnu vizuru.

Prečesto su u prošlosti klimatske ili zelene investicije nepravično bile markirane kao: dobre za životnu sredninu, ali skupe i nekonkurentne.

Često su nedovoljno naglašeni ekonomski potencijal i uštede koje proizilaze iz aktivnosti na suočavanju sa klimatskim promjenama. Na primjer, pristup pouzdanoj električnoj energije može da produži radno vrijeme za preduzetnike u zemljama u razvoju.

Takođe omogućava djeci da uče noću i da unaprijede svoje izglede u budućnosti.

Slično tome, čisti energenti za kuhanje i grijanje imaju neosporive benefite za produžavanje očekivanog životnog vijeka i smanjenja troškova zdravstvene zaštite.

Štede vrijeme onih osoba koje ostaju kod kuće – a to su često žene – umjesto da provode svaki dan vrijeme u skupljanju biomase, kao što je skupljanje drveta ili stajskog đubriva, kako bi ga koristili kao gorivo u primitivnim šporetima, to vrijeme bi mogli da provode u sticanju obrazovanja ili pokretanju biznisa.

Znamo da ovi klimatski vanjski uticaji sa sobom nose trošak po ekonomiju. Njihovo nerješavanje ima negative implikacije po smanjenje siromaštva, fiskalni učinak, javno zdravlje i na samom kraju ekonomski rast. Institucije kao što je Svjetska banka nude tehničku pomoć i savjete u oblasti javnih politika o tome kako da se ovi benefiti dovedu do maksimuma kroz investicije.

Zaštita osjetljivih grupa od udara izazvnog klimatskim promjenama

Treći, zaštita osjetljivih grupa od udara izazvnog klimatskim promjenama i podrška ljudima i mjestima koja će biti pogođena tranzicijom ka niskokarbonskoj ekonomiji.

Kao što je bio slučaj kod pandemije COVID-19, vlade, firme i međunarodne institucije moraju da budu spremni da mobilišu ljude i resurse kako bi se zaštitile grupe u našim društvima koja su pod najvećim rizikom.

To značni da se uvijek bude spremno za neočekivane događaje kroz izgradnju programa koji su bazirani na fundamentalnom principu izgradnje otpornosti na uticaje.

Svjetska banka podržava Evropsku komisiju kroz Fond za pravednu traniziciju (Just Transition Fund) koji je vrijedan 18 milijardi eura kako bi se pomoglo državama članicama, naročito u centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi da ispune cilj Evropske unije za klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Pravedna tranzicija

Veliku ulogu u toj tranziciji igra fazno napuštanje korištenja uglja. Banka pomaže kreatorima politika da izvuku pouke iz projekata u Grčkoj, Bugarskoj, Zapadnom Balkanu i Ukrajini, kao i iz dugogodišnjeg iskustva iz Ruske Fenderacije, Poljske i Rumunije.

Pravedna tranzicija daje sveobuhvatan pristup u promjenama energetske politike i tranzicije i izuzetno je relevantna i mimo Evrope i centralne Azije.

Realnost je da klimatske promjene predstavljaju kompleksan set izazova – izazove po životnu sredinu, društvo, političke i ekonomske izazove.

Nema univerzalnog rješenja i zato je tako teško da se ovi izazovi brzo riješe i nemoguće se njima baviti izolirano. Ovdje se zemljama, bilo velikim ili malim, pruža prilika da na ovaj ili onaj način pokažu globalno liderstvo.

Globalne i međunarodne finansijske instutucije imaju važnu ulogu kao pokretači udruživanja zemalja u borbi protiv zajedničke prijetnje.

Hajde da u budućnosti posmatramo 2021. kao godinu u kojoj COVID-19 više nije oduzimao živote i sredstva za život i da oporavak pokrenut u punom zamahu istovremeno doprinosi kolektivnon cilju za postizanje neto nultog nivoa emisija.

ONASA