Internet enciklopedija, Wikipedija, je pokazala u ovih 18 godina da je uistinu stekla zrelost i da njena zajednica nesebično radi na konstantnom poboljšanju.

Wikipedija je odavno stekla zrelost

Niko više ni ne razmišlja gdje da dobije činjenice na internetu: kad tražite pouzdane informacije, ukucate Wikipediju; ako koristite pametne telefone pa pitate Siri, Alexu ili Google Home bilo šta iz oblasti općeg znanja, odmah će se pozvati na odgovor sa Wikipedije. Online enciklopedija je citirana u više stotina sudskih mišljenja, koriste je i profesori i učenici i postala je nešto što svako uzima zdravo za gotovo!

I treba priznati da je to upravo tako: zajednica Wikipedije je odavno odrasla i njeni suradnici modeliraju nesebičnost koja je sve rjeđa na internetu. Jer, ako izolujemo Wikipediju, cijeli današnji internet se sastoji od adolescentske samopromocije: YouTube zvijezde zarađuju milione na video igrama i promocijama, Instagramovi ”influencers” (oni koji imaju uticaj na Instagramu) objavljuju lažni sponzorirani sadržaj kako bi privukli što više sponzora, svi gledaju samopromociju i zaradu, dok wikipedijanci tj pripadnici zajednice Wikipedije posvećuje svoje vrijeme volonterizmu i javnoj koristi, ne očekujući novčane kompenzacije ili lajkove društvenih medija. I to je definitivno prava rijetkost i biser u ovom online svijetu, nešto na čemu im treba čestitati!

Razlika između Wikipedije i ostalih 10 prvih web sajtova

I Youtube i ostalih deset prvih web sajtova su vršnjaci wikipedije, ali su ostali na adolescentskom nivou oglašavanja tračeva, lažnih vijesti i vijesti eksplozivnog sadržaja koje često izazivaju puno zla. Isto je i sa ostalim društvenim platformama, a evo i zašto: YouTube npr skenira videozapise radi mogućeg kršenja sadržaja, koristeći pri tome samo svoju bazu podataka ID-a sadržaja, dok je zajednica urednika Wikipedije kreirala uređivačke botove koji čak odlučuju o kvaliteti sadržaja, uče pravopis i šta je eksplozivan sadržaj, odbacuju čak i lošu interpunkciju! Još od 2016. godine YouTube i ostali ”uvode” bezuspješne kontramjere jeziku mržnje i laži, dok wikipedijanci ni nemaju potrebu za tim: zajednica ima samo jedan zajednički cilj i viziju a to je poboljšanje enciklopedije!

Razlika između wikipedije i ostalih je vjerovatno i u činjenici da postoji, kako je prvi napisao Brian Feldman u časopisu New York, spremnost zajednice Wikipedije da izbriše lažan i netačan sadržaj. Ako korisnik postavi netačne informacije na Wikipediji, drugi korisnici su ovlašteni da ga izbrišu. To je upečatljiv kontrast recimo Twitteru, koji dozvoljava lažima i zapaljivim izjavama da ostanu na toj platformi godinama i da niko ne čini ništa.

Slabosti Wikipedije

Naravno da Wikipedija ima i svoje slabosti, najprije činjenicu da je njena zajednica uglavnom muškog sastava i to uglavnom iz zapadnog svijeta! Nedostatak pokrivenosti ženske populacije na Wikipediji je dobio posebnu medijsku pažnju prošle godine kada je Donna Strickland dobila Nobelovu nagradu, a u to vrijeme nije ni imala stranicu na Wikipediji. (Ranije se pokušalo unijeti nešto o Striklandovoj, ali je pokušaj odbijen zbog nedostatka njenog „ugleda“.) Katherine Maher, izvršna direktorica neprofitne Fondacije Wikimedia, reagovala je na to kazavši da je Wikipedija samo odraz svjetskih predrasuda a ne neko ko ih sam izaziva.

I to je čista činjenica. Tu rade ljudi koji su, poput svih nas, skloni da se povode vlastitim mišljenjem: stariji urednici Wikipedije mogu blokirati mlađe, hakeri im upadaju na servere kako bi plasirali laži i bore se sa svim sa čime se i ostali moraju izboriti. Ali to oni učine uspješno.

Knjiga o zajednici Wikipedije

Npr, sada radi puno volonterskih grupa koje pokušavaju da premoste rodni, rasni i etnički disparitet i poprave i taj nedostatak.

Kao neko ko brzo raste (sada ima 5.7 miliona članaka samo na engleskom jeziku a prošle godine je zabilježeno da su pregledane i pročitane 92 milijarde stranica Wikipedije), Wikipedija je zasluženo punoljetna i odrasla! A sad ima i svog biografa, Stephena Harrisona koji radi na knjizi o zajednici za uređivanje Wikipedije. Što je odlično jer u ovo vrijeme samopromoterstva na internetu, treba najviše i slaviti ove skromne volontere koji rade nesebično na povećanju obima enciklopedije i znanja. Sretan rođendan, Wikipedijo!

Izvor: Euromanager/The Washington Post