Za berzanski uzlet u posljednja tri mjeseca među najzaslužnijima je neumorno štampanje novca u režiji američkih Federalnih rezervi. U sklopu kvantitativnog programa ublažavanja štampano je dodatnih tri biliona (tri hiljade milijardi) dolara u protekla tri mjeseca, piše Bankar.me.

U svom je eksperimentu Fed čak otišao toliko daleko da je počeo da kupuje (kroz ETF fondove) obveznice koje nemaju investicionu ocjenu. S obzirom na ogroman rast indeksa dionica u aprilu, maju i prvom tromjesečju juna – tehnološki indeks Nasdaq, na primjer, postavio je novi rekord i u utorak prvi put uzletio iznad 10.000 bodova – čini se da Fed najavljuje otkup po primjeru japanske centralne banke. dionica, ali za sada još nismo.

Takođe, ne očekuje se da će Fed, kao i neke druge centralne banke (Švedska, Švajcarska, Danska, Japan, ECB), u kratkom roku uvesti negativnu kamatnu stopu. Vjerovatno bi to učinio u zaista ekstremnoj situaciji kada više ne bih imao na raspolaganju druga rješenja, piše Bankar.me.

Ekonomista s Harvarda Kenneth Rogoff tvrdi da bi samo politika duboko negativnih efektivnih kamatnih stopa pomogla Sjedinjenim Državama. O tome svjedoči i europodručje, gdje je kreditna aktivnost porasla od 2015. godine, kada su u ECB uvedene negativne kamatne stope. Banke su, barem u teoriji, prisiljene da odobravaju velikodušnije kredite uz negativne kamatne stope, jer moraju platiti zatezne kamate ECB-u za višak sredstava.

Na ovu je temu izvedeno prilično malo istraživanja, ali rezultati su različiti i nije moguće zaključiti djeluje li negativna politika kamatnih stopa ili ne. Postoji dosta negativnih aspekata. Posebno kod štediša dovodi se u pitanje korisnost bankarskih depozita ako su kamatne stope negativne i njihovo podizanje gotovine posljedično znači da su banke ostale bez značajnih izvora kredita. A manje kredita dovodi do slabijeg ekonomskog rasta. Istraživanja takođe pokazuju da banke, u želji za maksimiranjem dobiti (njihove su marže izuzetno niske u situaciji negativnih kamatnih stopa), takođe daju pozajmice rizičnim kompanijama, što povećava rizik finansijske krize.

Da ne spominjemo probleme penzijskih fondova, koji u takvim situacijama izuzetno teško povećavaju imovinu, a potom su prisiljeni kupovati rizična ulaganja.

Izvor: SEEbiz.eu/Bankar.me