U Sarajevu se od 2. do 4. decembra održao Drugi internacionalni kongres dječje i adolescentne psihoterapije, na temu Značaj i mogućnosti psihosocijalne podrške u zaštiti djece i mladih, u doba i poslije pandemije Covid-19.

Organizator kongresa je Bosansko-hercegovačka integrativna dječja i adolescentna psihoterapijska Asocijacija (BHIDAPA), u partnerstvu s UNICEF-om BiH i uz podršku Vlade Kraljevine Švedske i Vlade Švicarske, UNFPA, XY-Projekta mentalnog zdravlja u BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, medijsku podršku i glavnog medijskog pokrovitelja BHRT.

Zbog vrlo stresnih izazova pred kojima su se našli, brojna djeca, mladi i cijele obitelji trebaju stručnu pomoć.

Pandemija COVID-19 je kulminacija rizičnih faktora za mentalno zdravlje djece i mladih

„Za očuvanje i unapređenje mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i mladih, ključno je vodstvo i saradnja odraslih. Odgovornost stručnjaka u ovim novim uvjetima veća je nego ikada. U tom kontekstu, Kongres je jedinstven događaj u svijetu. Predstavlja značajan (is)korak u smjeru jačanja zajedničkog djelovanja stručnjaka različitih profila i pronalaženja optimalnih načina djelovanja u novonastaloj zdravstvenoj krizi, s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti djece, mladih, obitelji i zajednice. Tokom Kongresa učili smo jedni od drugih. Unaprijedili smo vlastito razumijevanje o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih i dobili preventivne smjernice djelovanja u očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja. Sretna sam i ponosna na uloženi trud članova programskog i organizacionog odbora, naših predavača, eksperata iz različitih oblasti, kao i učesnika. Nakon svega, čini nam se značajnim da svi skupa sa Kongresa pošaljemo poruku da je zaštita djeteta odgovornost cijelog društva, ne samo stručnjaka, i da samo zajedničkim aktivnim djelovanjem možemo prevenirati posljedice pandemije po mentalno zdravlje djece i mladih, njihovo obrazovanje, sigurnost i dobrobit. A mi nastavljamo s misijom koju smo započeli na prethodnom Kongresu, da kroz odnos zasnovan na ljubavi i poštovanju njegujemo dijete, a kroz njega i čovječanstvo”, istakla je dr. sc. Mirela Badurina, dječji i adolescentni integrativni psihoterapeut, osnivač i direktor BHIDAPA i predsjednica Programskog odbora Kongresa.

Kongresne aktivnosti iz centralnog studija u hotelu Hills na Ilidži putem Zoom platforme pratilo je više od 500 učesnika iz cijele Bosne i Hercegovine. Svoja znanja, iskustva i dobre prakse iz oblasti mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti djece i adolescenata s učesnicima je podijelilo više od 46 eminentnih bosanskohercegovačkih, regionalnih i svjetskih predavača.

Također, tokom trodnevnog događaja organizirano je i 16 plenarnih predavanja, tri okrugla stola sa 27 panelista, osam prikaza praktičnih primjera i radionica kroz tri sesije.

Kako u današnjim okolnostima izgleda psihoterapijski tretman jedna je od tema o kojima je govorila predsjednica Kongresa, profesorica Dubravka Kocijan Hercigonja iz Zagreba, dječiji neuro-psihijatar i psihoterapeut, Predsjednica Evropskog interdisciplinarnog terapijskog servisa za djecu i mlade.

”Psihoterapijski tretman prilagođen je uslovima pandemije i fokusiran na rad sa djetetom, ali i na rad sa porodicom, što uključuje i drugačiji pristup, prilagođen novim okolnostima, uz naglasak na preradu njihovih stresnih situacija. Psihoterapeut ima mjesto i kao terapeut i savjetodavac, ali i kao edukator. Sve što jesmo danas počinje od djetinjstva.”

Prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander, klinički psiholog i sudski vještak, dječiji i adolescentni psihoterapeut Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, govorila je o izazovima i mogućnostima pružanja zaštite mentalnog zdravlja tokom krize.

“Pandemija COVID-19 suočila nas je s prijetnjom kakva je nezabilježena u novijoj povijesti. Dostupna istraživanja, provedena na različitim dobnim skupinama, upućuju na povišene razine stresa, depresivne i anksiozne simptomatologije. U skladu s istraživanjima ranijih zdravstvenih epidemija, procjenjuje se da bi među djecom koja su bila izolirana postotak one s izraženom posttraumatskom simptomatologijom mogao dosezati 30%. Pandemija predstavlja kulminaciju rizičnih čimbenika: ugroza tjelesnog zdravlja, vlastitog i života bliskih osoba, gubitak socijalnih kontakata i izvora podrške, pojačan rizik za izloženost zlostavljanju, narušenoj obiteljskoj dinamici i psihičkom zdravlju članova obitelji, kao i povećan rizik od seksualne eksploatacije. S druge strane, i stručnjaci u području mentalnog zdravlja se suočavaju s nizom izazova. Pružanje podrške je otežano, posebice kod rizičnih skupina djece, a kao prisutni rizik ističe se i pojačani profesionalni i osobni stres pomagača”.

O razvoju kapaciteta rezilijentnosti, tj. sposobnosti djece da adekvatno odgovore na stres uzrokovan pandemijom COVID-19, govorio je prof.dr.sc. Michael Ungar, psiholog, socijalni radnik, AAMFT supervizor i profesor na Dalhouise univerzitetu u Kanadi.

“Rezilijentnost je moguća, ali zahtijeva više od pozitivnog razmišljanja. Ona predstavlja mnogo više od djetetove sposobnosti da savlada nevolje. Umjesto toga, ona je odraz koliko dobro obitelji, škole, pružatelji usluga i zajednice surađuju kako bi stvorili mogućnost djeci i mladima da se kreću do resursa potrebnih za dobrobit, dok te resurse čini dostupnima na način koji mladi ljudi doživljavaju kao smislen.”

Sudeći po sadržaju i interesu učesnika, Kongres dječje i adolescentne psihoterapije bio je sjajna prilika za razmjenu iskustava, istraživanja, primjera dobre prakse, kao i unapređenje razumijevanja o uticaju pandemije na mentalno zdravlje i psihosocijalnu dobrobit.

“Također, Kongres je ispitao niz načina za kreiranje multidisciplinarnih i intersektoralnih preventivnih koraka i djelovanja, kako bi ih učesnici mogli uključiti u svoju profesionalnu praksu, tokom i poslije pandemije. Kriza za nas, koji se bavimo humanističkim poslovima, ne smije biti prepreka nego inspiracija za bolja vremena, za bolju i sigurniju budućnost koju moramo graditi zajedno”, zaključio je prim. dr. Goran Čerkez, dopredsjednik Programskog odbora Kongresa i pomoćnik ministra za javno zdravlje Federalnog ministarstava zdravstva.

Press/Drugi Kongres dječje i adolescentne psihoterapije