Javni dug u Evropskoj uniji (EU) i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za finansiranjem, kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazao je izvještaj Eurostata.

Na nivou EU javni dug iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) porastao je u drugom tromjesečju na 87,7 odsto, sa 79,4 odsto u prva tri mjeseca ove godine.

U eurozoni je skočio s 86,3 odsto na 95,1 odsto, prenosi Hina.

“U periodu od aprila do juna u potpunosti je došla do izražaja pojačana potreba zemalja EU za finansiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja”, kazali su iz Eurostata.

Najviši javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, na kraju juna imala je Grčka od 187,4 odsto.

Slijedi Portugalija sa 126,1 odsto, Belgija sa 115,3 odsto, Francuska sa 114,1 odsto, Kipar sa 113,2 odsto i Španija sa 110,1 odsto.

Najniži nivo javnog duga imala je Estonija, od 18,5 odsto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,3 odsto odnosno 23,8 odsto.

Među zemljama EU-a najviše je, u poređenju s krajem marta, skočio javni dug iskazan udjelom u BDP-u na Kipru za 17,1 procentnih poena.

Slijede Francuska s povećanjem udjela javnog duga u BDP-u za 12,8 procentnih poena, te Italija s 11,8 procentnih poena.

U poređenju s krajem prošlogodišnjeg juna, udio duga u BDP-u porastao je u svim zemljama EU osim Irske gdje je smanjen za 0,3 procentna poena.

Najmanji su rast udjela u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine zabilježila su Švedska i Bugarska, za jedan odnosno 1,4 procentna poena.

ONASA-MINA